Internet térã ñanduti ha'e kombutadorakuéra oñomomarandúva ñembojoapy tuichavéva yvy ape ári. Internet ryepýpe jajuhu ambue kombutadorakuéra ñembojoapy michĩvéva, ikatu ojeipurúva taha'e ha'éva peteĩ tetã rerekua, mbo'ehaovusukuéra térã ñemuha guasu rupive, umíva joajuhápe oreko marandu opaichaguáva. Ojeipuruvéramo jepe ko ñe'ẽngue Internet, ikatu avei ja'e ñanduti guasu, kombutadorakuéra ñembojoapy ha'ete ñandutiguáicha. Ko World Wide Web ha'e oñeñongatuhápe kuatiakuéra ha mba'e jehechaukarã Internet ryepýpe, kóva peteĩ umi mba'e ojeipuruvéva ha ojejuhuhápe umi ñemoirũha renda (red social), umi blog, ñanduti rendakuéra (sítio ha página web) ha umi wiki, Vikipetãicha.

Kombotadorakuéra ñembojoapy rembiechapyrã, ko ñembojoaju guasu rupive ojeguerojera Internet.

Mba'e opaichagua ikatu jajapo jaipurúvo ko internet, techapyrã ikatu ñañomongeta ñanduti veve rupive (correo electrónico) térã ambueháicha oñomoambuéva marandu ha apopyme'ẽ. Ñanduti veve térã correo electrónico ha'e mba'e ñemomarandurã umi ipuruhára añoite ikatu ohecha.

Internet oñembojera va'ekue Amérika Retãvorekuéra Joajúpe ha ojeiporuraẽ jasypa 1969 jave. Ko World Wide Web ojejapo amo Suísape ary 1990 jave, karai Tavetã Joajugua hérava Tim Berners-Lee rembiapo rupive.

Ko ára, ndahasýi ha ndahepýi jaipuru hag̃ua ñanduti, tekotevẽnte jareko mba'e oikekuaáva upépe, ha'éva kombutadóra, pumbyry ha mba'e, upe rire jareko va'erã mba'e ñanembojoajúva ñandutíre, ikatu jaipuru Wi-Fi (ombojoaju inimbo'ỹre) térã ambue jeikeha oipurúva inimbo, upe rire ikatu jaipuru peteĩ ñanduti kundahára (mba'e ohekáva ha ohechaukáva mba'erechaháre opaite umi ñanduti rendakuéra). Jepémo, oĩ tetã hasyvehápe jaipuru hag̃ua ñanduti, tetã ñesãmbyhy ndohejáigui ha ojoko ani hag̃ua hetãyguakuéra ohechapa ohechaséva. Techapyrã, Chíname ndojehejái opavavépe oike ha omoñe'ẽ hag̃ua Vikipetãme.[1] Ñañe'ẽvo Internet rehegua, heta oñemongenta avei sãso ñañeñanduka hag̃ua rehegua.

Joajuha jehaijey

Mandu'apy jehaijey

  1. posted by abennett (2004-06-14). "Chinese censors block access to Wikipedia." ITworld. Nuoroda tikrinta 2009-10-16.