Atyrá
'
[[Image:|270px]]
'
Tetã Paraguái
Tetãvore Cordillera
Távayguakuéra 15.278 ava
Ape távagui km²
ISO
Yvatekue 95 m
Koordinasion 25°15′27″S, 57°10′44″W (G)


Atyrá heñói ypy Domingo Martínez de Irala oisãmbyhy jave, ary 1539-pe.

Ojekuaa avei “Ciudad ecológica” ramo. Ko táva oñemohenda yvyturusu Altos-pe. Ha’e táva ipotĩvéva tetã ryepýpe, América ryepýpe oĩ tenda pokõihape ha yvóra tuichakue javeve oĩ tenda poapyhápe.

Tavayguakuéra omba’apo mbarete opa ñanemba’eteete apópe. Omba’apo vakapi rehe; kuñanguéra ojapo ajaka ñande ypykuéra ojapohaguéicha.

Tenda ojehecharamovéva ha’e: táva ryepy; ojehechauhápe mba’e teéva, ogakuéra ymaguare; ysyrykuéra ojejahuhápe ha yvytykuéra.

Tape ko táva rehegua.

Tenda réra kuaa jehaijey

Ko táva héra ypyva’ekue “Atyha”, ñe’ẽ oúva guaranígui.

  • Aty: he’ise reunión.
  • Ha: he’ise lugar.
 
Exposición permanente de artesanía.

Límites jehaijey

Táva oĩva ijerére ha’e: Arroyos y Esteros, Loma Grande, Tobatí, Altos, San Bernardino ha Ypakarai

Ara jehaijey

Ára hakúpe oguahẽ 22 °C, ikatu jave ohupyty 39 °C ha ro’ýpe 3 °C.

Demografía jehaijey

Atyrá oguereko 15.278 ava, 8.004 kuimba’e ha 7.274 kuña.

Historia jehaijey

Omoheñóiva’ekue Domingo Martínez de Irala ary 1539-pe. Heñóiva’ekue pokõi Yvapovó, kuarahy’ã guýpe, ko tenda oipuruva’ekue te’yikuéra ojapo hag̃ua aty upévare héra ypyva’ekue “Atyha” ha upéi oñembohéra “Atyrá”. Ary 1580-pe, misioneros franciscanos, Alonso de San Buenaventura ha Fray Luis de Bolaños, ojapo hikuái fundación religiosa táva Altos, Atyrá, Tobatí ha Yaguarón-pe.

Los trabajos en Madera son muy populares y extendidos desde la época de los Franciscanos y los Jesuíticas. Se pueden encontrar todo tipo de figuras: animales, tallas religiosas, guampas para el tereré e instrumentos musicales (arpas y guitarras). Los centros de producción son muy variables dependiendo de los objetos producidos. También resaltan las obras de los "santeros" (escultores de íconos en maderas que se nutren en la rica tradición jesuítica) y los instrumentos musicales (guitarras y arpas) elaborados con maderas nativas y son muy apreciados en todo el mundo. En la Orfebrería, se destaca la FILIGRANA. Con hilos de oro o plata unidos u soldados con mucha perfección y delicadeza se producen joyas muy originales.

Economía jehaijey

Atyrápe avakuéra oñemitỹ ha omongakuaa mymba. Ojapo avei aceite ha omba’apo yvyra ñekytĩháme avei Heta ava ojapo avei tembiapo talabartería rehegua.


Arte y Cultura jehaijey

 
Artesanía en madera.

Ko távape oñemba’apo vakapi ha poyvi policromados-rehe. Umi avakuéra ojapo avei tembiapo yvyrágui. Opavave tembiapo oñemoĩ ojehecha meme hagua.

Irundy jasyrundy jave ojaguerohory San Francisco de Asís ára, Patrono de la Ecología pegua.



Cultura popular jehaijey

Te’yi José rembiasakue omombe’u mba’éichapa Tupãsy Inmaculada Concepción de la Virgen María oipytyvõ José-pe ani hag̃ua ogueraha chupe y guasu; ha’e oñembo’e rupi, Tupãsy ohechauka chupe peteĩ yvyra yvyty zanja hũgui, upépe ojupi ha nomanói. Upévare José ojapo yvyrágui Tupãsy ra’anga he’i haguéicha. Ko Tupãsy ra’anga oĩ ko’ág̃aite meve Tupão Ka’akupépe. Ko mombe’u ha’e ñane tavarandu tuichavéva heñóiva’ekue Atyrápe

Turismo jehaijey

Mbohupa ohóva Atyrápe ikatu opytu’u oĩgui rupi peteĩ tenda hérava Complejo Ecológico y Bio Spa “Casa del Monte”. Avei ko távaguasu oguereko peteĩ tenda hérava “Casa de la cultura” ikatuhápe jahecha tembiapojegua ojapóva avakuéra ko táva pegua. Atyrá oguereko opaichagua ysyry ipotĩ sakãva ikatuhápe ojejahu ha oñembosarái vakapipopóre oguereko avei Chorro Carumbey he’iséva “Arroyo de Tortuga”.

Mba’éicha ikatu ñaguahẽ Atyrápe jehaijey

Tape hũ Mcal. José Félix Estigarribia rupi ha yvyty Ka’akupe rupi avei. Oĩ ambue tape ñanemoguahẽva umíva ha’e táva Arroyos y Esteros ha Emboscada rupi.