'''Ñe’ẽpukuaaÑe'ẽpukuaa''' niko ñe’ẽtekuaañe'ẽtekuaa vore ñanerekombo’évañanerekombo'éva mba’éichapamba'éichapa ñambohyapu ha jahaiva’erãjahaiva'erã hekopete umi taipu (fonemas), ñe’ẽpehẽñe'ẽpehẽ (sílabas) ha ñe’ẽñe'ẽ (palabras) peteĩ ñe’ẽteguañe'ẽtegua.
Guarani ñe’ẽpukuaañe'ẽpukuaa ñahesa’ỹijokuaañahesa'ỹijokuaa kóicha:
* 1.1. Puteĩ ha taiteĩ (monofonía y monografía)
* 1.2. Muanduhe Pu'atã (acento tónico)
* 1.4. Ñe'ẽpehẽtai purukuaa (polisíntesis)
Tekotevẽ jaikuaa Guarani haikatu, ko’ágako'ága jaipurúva, om-bohetekatuhague mbo’ehárambo'ehára Reinaldo Julián Decoud Larrosa.
Jepémo heta tapicha katupyry oñeha’ãjepékurioñeha'ãjepékuri ohesa’ỹijoohesa'ỹijo Guarani ñe’ẽtekuaañe'ẽtekuaa, '''Reinaldo Julián Decoud Larrosa''' ha’ehínaha'ehína upe omba’apoporãve’akueomba'apoporãve'akue.
Heta ára ojepurúkuri opaichagua tai (letras) ñane avañe’ẽavañe'ẽ ojehai agua. Jahechakuaa hagua upe mba’emba'e natekotevẽi jaha puku, ñamoñe’ẽkuaánteñamoñe'ẽkuaánte umi aranduka (libros) ymave guare ha umívape jajuhúta mba’éichapamba'éichapa ñane ñe’ẽñe'ẽ ojehaíkuri opaicharei.
Upévare ha ja’ehaguéichaja'ehaguéicha, Decoud Larrosa omboheteka-túkuri Guarani haikatu omoheñóivo pe achegety jaipurúva ñande ha oguerekóva mbohapypa mbohapy (33) tai (letras).
[[Guarani Ñe'ẽte ha Arandu Anamandaje|guarani]]
'''Guarani achegety'''
Guarani ñe’ẽteñe'ẽte oguereko mbohapypa mbohapy taipu (fonemas) ha umíva jahai hagua jaipuru peteẽ achegety oguerekóva mbohapypa mbohapy tai. Upévare jahai hagua peteïpeteĩ taipu jaguereko peteïpeteĩ tai año. Ndaipóri jajavy hagua.
Águi jahecháta máva mávapa umi tai ha mba’eichaitépamba'eichaitépa jaipuruva’erãjaipuruva'erã.
Guarani Ñe'ẽ Achegety:
a - ã - ch - e - ẽ - g - g̃ - h - i - ĩ - j - k - l - m - mb – n - nd - ng - nt - ñ - o - õ - p - r - rr - s - t – u - ũ - v - y - ỹ - ' (puso).
1.1. Guarani ñe’ẽñe'ẽ achegetýpe jaguereko '''pakõi (12) pu’aepu'ae (vocales)''', umíva apytépe jaguereko:
* 1.1.1. Poteĩ (6) pu’aepu'ae jurugua: a - e - i - o - u - y; ha
* 1.1.2. Poteĩ pu’aepu'ae tĩgua: ã - ẽ - ĩ - õ - ũ - ỹ.
Pu’aePu'ae réra ou mokõi ñe’ẽguiñe'ẽgui: “pu” ha “ae”. “Ae” ou “ha’eñó”gui“ha'eñó”gui. Pu’aePu'ae hína upe ipúva ha’eñoha'eño, ipúva ijeheguirei.
Techapyrã:
* Kua = Chive vakapipopo ikua Kuã = Amo karai ohunga ikuã
* Oke = Pe mitã oke Okẽ = Nati ombotýkuri okẽ
* Api = Heta oĩ oguasu’apívaoguasu'apíva Apĩ = Ko karia’ykaria'y oñeñapĩ
* Ro = Peru ho’uho'u pohã iróva Rõ = Rejúrõ aháta nendive
* Pytu = Haimete ñandepytupa Pytũ = Ore róga iñipytũmba
* Aky = Che aipo’oaipo'o umi yva aky Akỹ = Umi ao iñakỹ gueterei
1.2. Umi '''mokõipa peteĩ (21)''' tai hembýva ha’ehínaha'ehína '''pundie (consonantes)''' ha umíva apytépe jajuhukuaa:
1.2.1. Paapy (13) pundie jurugua: ch - g - h - j - k - l - p - r - rr - s - t - v - (') puso; ha
* 1.2.2.2. Irundy (4) pundie tĩjuruguáva: mb –nd –ng –nt.
Pundie réra ou moköi ñe’ẽguiñe'ẽgui avei: “pu” ha “ndie”. “Ndie” ou “ndive”gui. Pundie he’isehe'ise ipúva ambue ndive. Pundie oikotevẽ ambue taipúru ipu hagua. Péicha “m” hyapu ñambojoajúrõ hese umi pu’aepu'ae (ma, me, mi, mo, mu, my).
Guarani pundiekuéra réra ja’eja'e hagua tekotevẽ ñambojoa-ju hesekuéra pu’aepu'ae “e” (che, ge, he, je, ke, le, me, mbe, ne, nde, nge, nte, ñe, pe, re, se, te, ve). Puso añoite héra tee.
Techapyrã
{| class="wikitable"
|K = rekueráma || Nt = ohónte || V = ova
|-
|L = lekaja || Ñ = amoñeno || ‘ = ka’ika'i
|}
'''2. Puso''' ha’eha'e avei peteĩ pundie. Ichupe oñembohéra pundie hay’opy’aguahay'opy'agua. Puso jaipuruva’erãjaipuruva'erã mokõi pu’aepu'ae pa’ũmepa'ũme año. Araka’eveAraka'eve ndajaipuruiva’erãndajaipuruiva'erã mokõi pundie pa’ũmepa'ũme, térã peteĩ pu’aepu'ae ha peteĩ pundie pa’ũmepa'ũme.
Puso jaipuruhápe katuete ñamopa’ũñamopa'ũ mokõi pu‘ae.
Techapyrã:
* Ku’aKu'a – kua /
* Po’iPo'i – poi /
* Mbo'i – mboi /
'''3. Taipu'''
'''3.1.''' ha, he, hi, ho, hu, hy, jahai hagua jaipuruva’erãjaipuruva'erã tai “h”.
Techapyrã:
* hapy /
* hepy /
* hi’äntehi'änte /
* hovere /
* hunga /
* hye /
'''3.2.''' ja, je, ji, jo, ju, jy, jahai hagua jaipuruva’erãjaipuruva'erã tai “j”.
Techapyrã:
* jyva /
'''3.3.''' ka, ke, ki, ko, ku, ky, jahai hagua jaipuruva’erãjaipuruva'erã tai “k”. Guarani achegetýpe ndaipóri “c” térã “q”.
Techapyrã:
* ka’aka'a /
* kerana /
* Kirito /
* kygua /
'''3.4.''' sa, se, si, so, su, sy, jahai hagua jaipuruva’erãjaipuruva'erã tai “s”. Ñane ñe’ẽteñe'ẽte achegetýpe ndaipóri “c” térã “z”.
Techapyrã:
* sái /
* sevo’isevo'i /
* soso /
* su’usu'u /
* syva/
'''3.5.''' va, ve, vi, vo, vu, vy, jahai hagua jaipuruva’erãjaipuruva'erã tai “v”. Avañe’ẽAvañe'ẽ taikuéra apytépe ndaipóri “b”.
Techapyrã:
'''4. Tai'''
B, C, D, F, LL, Q, W, X, Z España ñe’ẽteñe'ẽte achegetype-gua ndaipóri Guaraníme, ha oĩrõ katu ndojepurúi España ñe’ẽtépeñe'ẽtépe ojepuruháicha. Péicha:
* “b” oïoĩ “m” ykére ha oiko ichugui “mb”
* “d” oïoĩ “n” ykére ha oiko ichugui “nd”
Guarani achegetýpe ndaiporivoínte b, c, f, ll, q, w, x ha z.
'''5. JESAREKOPYRÃ'''
'''5.1)''' Taipu “p” iñambue ha oiko ichugui “mb” ñambojoa-júvo henondépe ñe’ëñe'ë térã ñe’ẽpehẽñe'ẽpehẽ tĩgua.
Techapyrã:
* po’opo'o (mombo’omombo'o) /
* pyhy (sãmbyhy) /
* pa (momba) /
'''5.2)''' Taipu “s” iñambuénte avei ha oiko ichugui “nd” ñamohendávo henondépe ñe’ẽñe'ẽ térã ñe’ẽpehẽñe'ẽpehẽ tĩgua.
Techapyrã:
* syryry (mondyryry) /
'''5.3)''' Avei taipu “k” iñambue ha oiko ichugui “ng”, oñembojoapývo henondepe ñe’ẽñe'ẽ térã ñe’ẽpehẽñe'ẽpehẽ tĩgua.
Techapyrä:
* karu (mongaru) /
'''5.4)''' Guarani pundiekõi (ch, mb, nd, ng, nt, rr) hína peteĩ tai año. Pundiekõi ñamoñe’ẽpehẽva’erãñamoñe'ẽpehẽva'erã pu’aepu'ae térã pu’aekuérapu'aekuéra hapykuerigua ndive. Nañamboja’óiva’erãNañamboja'óiva'erã pundieköi araka’evearaka'eve.
Techapyrã:
* omondoho = o / mo / ndo / ho /
=== MUANDUHE PU’ATÃPU'ATÃ ===
# Muanduhe (acento)
# Muanduhe ñemohenda (clasificación de los acentos)
# Pu’aePu'ae atã (vocal tónica)
# Ñe’ẽÑe'ẽ ñemohenda imuanduhe rupi (clasificación de las palabras por su acento)
# Muanduhe purukuaa Guaraníme
'''1. Muanduhe'''
Guaraníme ha’eha'e tyapu atã jahekuavóva peteĩ pu’aepu'ae ári.
Techapyrã:
'''2. Muanduhe ñemohenda'''
'''2.1. Muanduhe hai (acento gráfico u ortográfico):''' Ha’eHa'e pe muan-duhe jahaíva térã ñaha’ãngahaívañaha'ãngahaíva ( ´ ).
Techapyrã:
* mbo'ehára /
'''2.2. Muanduhe pureko (acento fonético o prosódico):''' Ha’eHa'e pe muanduhe oñembopurekóva, ndojehaíri ( ).
Techapyrã:
* jagua /
* juru /
* temimbo’etemimbo'e /
'''2.3. Muanduhe tĩgua (acento nasal):''' Ha’eHa'e pe muanduhe ojehaitĩguáva ( ~ ).
Techapyrã:
* porã /
* okẽ /
* ko’ẽko'ẽ /
'''3. Pu'ae atã'''
Ha’eHa'e pe pu’aepu'ae oñomomuanduhe hai térã purekóva.
Techapyrã:
* jagua / óga /
* ka’ika'i / ára /
* hu’yhu'y / ári /
'''4. Ñe’ẽÑe'ẽ ñemohenda imuanduhe rupi'''
'''4.1. Ñe'ẽ imuanduheteĩva (Palabras monotónicas):''' Ha’eHa'e umi ñe’ẽñe'ẽ oguerekóva ipype peteĩ pu’aepu'ae atã añónte (hai térã pureko).
Techapyrã:
* yva /
'''4.2. Ñe'ẽ imuanduhe'etáva (Palabras politónicas):''' Ha’eHa'e umi ñe’ẽñe'ẽ oguerekóva ipype mokõi térã hetave pu’aepu'ae atã (hai térã pureko).
Techapyrã:
* pirapirére /
* tupãmba'ejára /
* tupãmba’ejára /
'''5. Muanduhe purukuaa Guaraníme'''
'''5.1.''' Pu’aePu'ae atã ndaha’éirõndaha'éirõ pu’aepu'ae paha ñe’ẽñe'ẽ imuanduheteĩvape, oguerãhava’erãoguerãhava'erã muanduhe hai.
Techapyrã:
* ýva /
'''5.2.''' Pu’aePu'ae atã ndaha’éirõndaha'éirõ pu’aepu'ae paha ñe’ẽñe'ẽ imuanduhe’etávapeimuanduhe'etávape, oguerahava’erãoguerahava'erã muanduhe hai.
Techapyrã:
* pirapirére /
* Ka’aguasúpeKa'aguasúpe /
'''5.3.''' Pu’aePu'ae atã ha’érõha'érõ pu’aepu'ae paha ñe’ẽñe'ẽ imuanduheteĩva ha imuanduhe’etávapeimuanduhe'etávape, ndoguerahai’arãndoguerahai'arã muanduhe hai araka’evearaka'eve; ja’eporãsérõja'eporãsérõ, pe ñe’ẽñe'ẽ imuanduhe pureko opytávo.
Techapyrã :
* pirapire /
* iku’arasyiku'arasy /
* ava /
* yva /
'''1. Taipu tĩgua'''
Jaipurukatu hagua muanduhe tĩgua tekotevẽ jaikuaa máva mávapa umi taipu tĩgua. Upéva rehe ñanemandu’araẽtañanemandu'araẽta umíva rehe.
* Pu'ae tĩgua: ã - ẽ - ĩ - õ - ũ - ỹ.
* Pundie tĩgua: g̃ - m - mb - n - nd - ng - nt - ñ.
'''2. Muanduhe tĩgua purukuaa'''
'''2.1.''' Pu’aePu'ae tĩgua ñamoñe’ẽpehẽrõñamoñe'ẽpehẽrõ peteĩ pundie jurugua ndive, oguerahava’erãoguerahava'erã muanduhe tĩgua
Techapyrã:
* Hu'ũ - hu / 'ũ
'''2.2.''' Pu’aePu'ae tĩgua ñamoñe’ẽpehẽrõñamoñe'ẽpehẽrõ peteĩ pundie tĩgua ndive, ndo-guerahaiva’erãguerahaiva'erã muanduhe tĩgua. Pe pundie tĩgua ijehegui omotĩ-guáma ñe’ẽpehẽmeñe'ẽpehẽme.
Techapyrã:
* Anguja - a / ngu / ja
'''2.3.''' Muanduhe tĩgua ( ~ ) omyengovia muanduhe haípe ( ´ ), umi pu’aepu'ae atã tĩguávape.
Techapyrã:
* Ñasẽva - Ña / sẽ / va
Hetápe oipyapy ko muanduhe tĩgua jepuru. OïOĩ oñeporan-dúva mba’eicharupípamba'eicharupípa jahekýi pu’aepu'ae tĩgua árigui imuanduhe. Umíva he’ihe'i ndaikatuiha jajapo upe mba’emba'e ha’éguiha'égui peteĩ tai año, ndaikatúiva ñamboja’oñamboja'o.
Ko ára peve ndojejuhúi gueterei aporeko (técnica) ikatú-tava jaipuru muanduhe tĩgua ñaha’ãngahaiñaha'ãngahai hagua hekopete. Upévare, ága peve jaipuru manduhe tĩgua mbo’ehárambo'ehára Reinaldo Decoud Larrosa omyesakãhaguéicha.
'''3. Pytyvõrã'''
Guarani oñe’ẽkuaa’ỹvapeoñe'ẽkuaa'ỹvape hasy’imíjepihasy'imíjepi ombohyapu térã omohenda hagua hekopete, jehaípe, muanduhe tĩgua. Peteĩ aporeko jaipurukuaáva ñane remimbo’ekuéraremimbo'ekuéra ndive ikatupyry hagua muanduhe tĩgua purúpe niko ha’ehínaha'ehína ñe’ẽñe'ẽ ha ñe’ẽpehẽtaiñe'ẽpehẽtai tĩgua jehai py’ỹipy'ỹi, ñamombyta meve iñakãme.
Techapyrãrõ, jaipurukuaa ko’ãvako'ãva:
{| class="wikitable"
|-
|colspan="2"|'''Ñe’ẽÑe'ẽ'''
|colspan="1"|'''Ñe’ẽpehẽtaiÑe'ẽpehẽtai'''
|-
| -Peteĩ ||-Mokõi || rõ (ohórõ)
| -Porã ||-Okẽ || rã (aorã)
|-
| -Morotĩ ||-Hũ || mo’ãmo'ã (oumo’ãoumo'ã)
|-
| -g̃uahẽ ||-g̃uarã || va’erãva'erã (ouva’erãouva'erã)
|-
| -Hag̃ua ||-Mitã || arã (he’i’arãhe'i'arã)
|-
| -Ñe’ẽÑe'ẽ ||-Me’ẽMe'ẽ || ỹ (aguata’ỹaguata'ỹ)
|-
| -Ma’ẽMa'ẽ ||-Ko’ẽKo'ẽ||
|-
| -Peẽ ||-Oĩ||
| -Akã ||-Sẽ ||
|-
| -Ã ||-Ko’ãKo'ã||
|-
| -Ág̃a ||-Ag̃ui||
|}
=== ÑE’ẼPEHẼTAIÑE'ẼPEHẼTAI PURUKUAA ===
# Ñe’ẽpehẽtaiÑe'ẽpehẽtai ñemohenda
# Ñe’ẽpehẽtaiÑe'ẽpehẽtai ha ñe’ẽrireguañe'ẽriregua purukuaa
'''1. Ñe’ẽpehẽtaiÑe'ẽpehẽtai ñemohenda'''
Ñane avañe’ẽmeavañe'ẽme niko oĩ heta ha opaichagua ñe’ẽpehẽtaiñe'ẽpehẽtai. Oĩ jaipurukuaáva tero, teroja ha ñe’ẽtejañe'ẽteja ndive ha hetaiteve oĩ jaipurukuaáva ñe’ẽtévañe'ẽtéva ndive. '''Ñe’ẽpehẽtaikuéraÑe'ẽpehẽtaikuéra''' apytépe oĩ:
# papapy ha avaiteguigua (número y persona),
# ysaja (forma),
# ñe’ẽapohañe'ẽapoha (voz),
# ñe’ẽtekoñe'ẽteko (modo),
# ára (tiempo),
# kokatu (grado) ha
# meña (género)
Umi ñe’ẽpehẽtaiñe'ẽpehẽtai mboyvegua, ñe’epehẽtaiñe'epehẽtai upeigua ha umi ñe’ẽrireguañe'ẽriregua iñe’ẽpehẽteĩvaiñe'ẽpehẽteĩva ojoajuva’erãojoajuva'erã iñe’ẽrapóreiñe'ẽrapóre (raíz), ha oiko chuguikuéra peteĩ ñe’ẽñe'ẽ año jehaípe.
'''2. Ñe’ẽpehẽtaiÑe'ẽpehẽtai ha ñe’ẽrireguañe'ẽriregua purukuaa'''
'''2.1.''' Ñe’ẽpehẽtaiÑe'ẽpehẽtai mboyvegua (partículas prefijas) ha’eha'e umi oñemohendáva ñe’ẽrapoñe'ẽrapo (raíz) mboyve.
Techapyrã:
* Aguata (a = papapy ha avaite ñe’ẽpehẽtaiñe'ẽpehẽtai)
* Ndaguatái (nd = ysaja ñe’ẽpehẽtaiñe'ẽpehẽtai)
* Namboguatái (mbo = ñe’ẽapohañe'ẽapoha ñe’ẽpehẽtaiñe'ẽpehẽtai)
'''2.2.''' Ñe’ẽpehẽtaiÑe'ẽpehẽtai upeigua (partículas sufijas) ha’eha'e umi oñemohendáva ñe’ẽrapoñe'ẽrapo rire.
Techapyrã:
* Namboguataséi (se = ñe’ẽtekoñe'ẽteko ñe’ẽpehẽtaiñe'ẽpehẽtai)
* Namboguataséikuri (kuri = ára ñe’ẽpehẽtaiñe'ẽpehẽtai)
* Namboguataseiétekuri (ete = kokatu ñe’ẽpehẽtaiñe'ẽpehẽtai)
* Ryguasume (me = meña ñe’ẽpehẽtaiñe'ẽpehẽtai)
'''2.3.''' Guarani ñe’ẽysajakuaápeñe'ẽysajakuaápe (morfología) jajuhukuaa poapýichagua ñe’ẽñe'ẽ ha umíva apytépe oĩ ñe’ẽrireguañe'ẽriregua. Kóva ai-pórõ ha’eha'e ne’ẽne'ẽ, ndaha’éindaha'éi ñe’ẽpehẽtaiñe'ẽpehẽtai.
Ñe’ẽrireguaÑe'ẽriregua oñemohendajey. Oĩ iñe’ẽpehẽteĩvaiñe'ẽpehẽteĩva (monosi-lábicas) ha iñe’ẽpehẽ’etávaiñe'ẽpehẽ'etáva (polisilábicas).
Umi iñe’ẽpehẽteĩiñe'ẽpehẽteĩ apytépe oĩ:
* Pe (jaipurukuaáva ñe’ẽñe'ẽ jurugua ndive)
* Me (jaipurukuaáva ñe’ẽñe'ẽ tĩgua ndive)
* Gua
* Gui
* Vo
Ko’ãKo'ã ñe’ẽrireguañe'ẽriregua ojoaju’arãojoaju'arã ñe’ẽñe'ẽ ijykereguáre.
'''Techapyrã:'''
# Peru oho kokuépe kuehe
# Ha’eHa'e oñongatu heta mba’emba'e iñapytu’ũmeiñapytu'ũme
# Yvyra Ka’aguasuguaKa'aguasugua ndaijojahái
# Ñande jagueru chipa Paraguarígui
# Omosãingo ijao okẽre
|