Diferencia entre revisiones de «Huã Natalicio González»

Contenido eliminado Oñembojoapy marandu
mbSin resumen de edición
mbSin resumen de edición
Jehai 1:
{| {{prettyinfobox}}
 
|+
|
Línea 28 ⟶ 27:
|[[Periodista]]
|}
 
 
'''Juan Natalicio González''' ha’eva’ekue mburuvicha Guasu [[Paraguay]]-pe omyakãva’ekue tetã 16 Jasypopay 1948 guive 30 Jasyteî meve 1949 jave..
 
 
== Hekove ==
Heñói táva Villarrica itavaguasu [[Departamento de Guairá]], Paraguay-pe, omoheñóiva umi artista ojeguerohorýva ha’eháicha [[Leopoldo Ramos Jiménez]], [[Manuel Ortiz Guerrero]], [[Natalicio Talavera]], [[Ramón Indalecio Cardozo]], [[Delfín Chamorro]] ha [[Efraín Cardozo]], 8 jasyporundy 1897 jave.
 
 
Ou peteî familia rural sencilla-gui, isy kuñakarai Benita Paredes, iñarandu ha tekove porã orekóva; itúva, Pablo González, kuimba’e omba’apóva ka’a rehe oguerúva umi ka’aguy kakuaágui ha’e orekóva Ygatimíme, avei Tarumáme oreko peteî establecimiento ganadero. Natalicio ijoyke’y mokõi, Erasmo ha Andrés.
 
 
Omenda Lydia Frutos ndive, kuña arandu, ijuky ha iporãva, oguerohorýva aranduka moñe’ê. Ojegradua doctora Filosofía Universidad de [[Buenos Aires]]-pe. Ko ñemendágui heñói mokõi mitã.
Imitã ramo opa mba’eére ojesareko, ikirirî, ha’eñónte oikóva ha avei ojepy’amongetáva, ko’ã mba’e, noñemoambuéi chugui mitãmi guive okakuaápa peve, ojekuaa ichupe ko’ã mba’ére.
 
 
Oñemoarandu mbo’ehao pública oîva itávapel, imbo’ehára [[Gregorio Benítez]] ha [[Delfín Chamorro]].
 
 
Imitãrusúpe hi’angirûete ha’e [[Manuel Ortiz Guerrero]] ha [[Leopoldo Ramos Giménez]], hendivekuéra omotenonde “trilogía lírica” [[Villarrica]] tavaguasúpe,siglo ñepyrûme. Ko’ã angirû mbytépe, avei, Natalicio omoñe’ê aranduka opaichaguáva. Ombohasa porã umi tembiapo clásico universal, ohaíva Buchner, Voltaire, Darwin, Bufón, Volney, Dante ha Spencer. Ko jepokuaa orekóva umi clásico francese rehe omoakarakúva kuri [[Nicolás Sardi]], omoñe’{e haguã ha’e imbo’ehára francés mbo’ehaópe. Ohayhueterei imbo’ehára Sardi-pe, ha’e, oipe’a chupe okêe oike haguã biblioteca privada orekóvape. Péichaí, Natalicio heta aravo ohasa omoñe’êvo [[Víctor Hug]]o, [[Alejandro Dumas]], [[Gustave Flaubert]] rembiapo,ko’ã ha’e oguerohory ohaiháicha, avei [[Eugeni Sué]].
 
 
Ary 1914 jave oñepyrû omoguahê umi marandu ñorãirõ rehegua umi campo europeo gotyo. Péicha ko arýpe, ou peteî mba’e omoambuetáva hekove , omano itúva. Oiko rire ko’ã mba’e, mitãrusu ombosako’i ivalíha, osê mboyve oikundaha itáva [[Villarica]] rape ohayhuetéva, ha ou [[Asunción]] gotyo, ojerovia ikuaandýre ha omokyre’ÿ ichupe kerayvoty orekóva oestudiáse medicina. Oimévo [[Paraguaýpe]], ikerayvoty ojeharu péva oñembotýgui Facultad de Medicina oipotágui [[Eduardo Schaerer]], mburuvicha upérõ.
Línea 82 ⟶ 73:
 
{{sucesión| título=[[Presidente de Paraguay]] <Juan Natalicio González | período=[[1948]]-[[1949]] | predecesor=[[Higinio Morínigo]] | sucesor=[[Raimundo Rolón]]}}
 
[[Ñemohenda:presidente Paraguaigua|González]]
 
[[es:Juan Natalicio González]]