Diferencia entre revisiones de «Hermann Guggiari»

Contenido eliminado Oñembojoapy marandu
mb Robot: Reemplazo automático de texto (-[[Categoría: +[[Ñemohenda:)
mb Coreccion de palabras
Jehai 20:
| premios =
}}
'''Hernán Guggiari''' Ingeniero ha escultor paraguaigua, heñoiva’ekue [[Paraguaý]]pe 20 jasyapy [[1924]]-pe, Ana Brun memby [[Pedro Bruno Guggiari]], hetápe ĝuarãg̃uarã Táva Sãmbyhyhára ikatupyryvéva orekova’ekue Paraguay hekove sã’ÿmesã’ỹme pukukue.
 
== Imitã ha imitãrusu aja==
Jehai 50:
|---------
|1995
|“Rejas”, omoheñoiva’ekue imandu’ahávo tapichakuéra oĩva ka’irãime Stroessner dictadura aja; “N.N.U.U.”, peteĩ estructura orekóva pokõi metro ijyvatekue, oĩ campo de concentración opytáva Dachau (Alemania) jaikehápe ha ohechauka [[Naciones Unidas]]-pe hi’aĝuietehi’ag̃uiete óga oĩha upe entidad-gui; pe ta’anta ikua mokõi hendáguio –Naciones Unidas térapente, violencia oguata gueteri rupi yvy ape ári – ha ohechaukaháramo jerovia, peteĩteĩva umi kuára orekóvape oĩ peteĩ pykasu rupa ha umi guyra oñe’ẽ upépe py’aguaypyrã; kóva ko tembiapo rupi ohupyty peteĩ Medalla de Oro; ko participación rehe oñe’ẽ arte sa’ỹijohára Arnold Kohler, [[Suiza]]-gua, kuatiahaipyre “Tribune de Geneve”-pe: “Oĩ mokõi artista Bienal de Sao Paulo-pe, mokõivéva escultura apoha, jepémo oipykúi hikuái tape ambue, peteĩ figurativo, ha ambue katu abstracto, oĝuahẽog̃uahẽ hikuái teko katu ru’ãitépe. Peteĩha, Hermann Guggiari, Paraguaigua –ojapo peteĩ Tupã rembijokua joguaha osẽva ogykégui, peteĩ tembiapo dramático ha sublime.”
|---------
|1980
|Desarrollo sostenido rehegua omoĝuahẽomog̃uahẽ ciudad universitaria de Fort Hays, [[Kansas]], [[Estados Unidos de Norteamérica]]-pe, peteĩ tembiapo omoha’agáva akãrapu’ã ohupytýva upe Estado-pe arapy akãrapu’ã kogara’yrendáramo.
|---------
|1982
|“Gaviota”, peteĩ tembiapo omoĝuahẽva’ekueomog̃uahẽva’ekue [[Punta del Este]] ([[Uruguay]])-pe, peteĩ jehechauka atypegua escultor-kuéra América Latina-ygua, Playa Brava-ve; ha’eva’ekue peteĩ jesapukái guyrakuéra omanomba haguére petróleo ky’akuépe.
|---------
|1991
Jehai 68:
Ambue ñe’ẽrã onohẽha hembiaporã hína tekove rehegua, jeiko ha jeikove’ỹ rehegua. Kóva ko tape oipykúi “Parto”, ome’ẽva marandu tuicháva jepéramo ohechauka mba’asy; “Inmanencia” ha “De polvo eres y polvo serás”.
 
Omomba’ehávo umi kerayvoty ndaikatúiva ojehupytýpe, ndaikatúiva ojeguerojera, omoha’anga’ita “Ara rupi’a” tembiapo [[Livio Abramo]] oñe’ẽ hague ojehechaukáramo guare: “Ha’eve rupi omohenda haĝuahag̃ua tekoandu orekóva añete orekóva arte rehe ko’aĝaguako’ag̃agua ñande reko rehe, Hermann B. Guggiari oĩ yvate artes plásticas Paraguay ha Americakyaguáep. Arte ha’e omboguatáva ningo hypy ha ipe ha ojapyhy pokatu orekóva ñande arandu ha civilización y ombojoaju ko’ãva tembiporu omyasãi haĝuahag̃ua mba’e porã orekóva yvypóra”
 
“Brote”, hembiapo omomorãhávo itúvape Táva Sãmbyhyhára oñotỹva’ekue yvyra tuichaháicha [[Paraguay]] ha avei oñotỹva’ekue kapi’ipe, ha’e peteĩ tembiapo oikéva temática optimista apytépe; “Historia”, oñemoĝuahẽva’ekueoñemog̃uahẽva’ekue Expo Sevilla ’92-me, oiporavo upe jotopa guasu myakãhakuéra ohechauka haĝuahag̃ua ojeikehápe pe “Pabellón de las Américas”-pe.
 
Avei ha’e ojapo ambue “Cristos”, ohóva tekorãkuaa rehe, umíva apytépe jajuhu tembiapokue oĩva tupão María Auxiliadora, Paraguapeguápe, ha avei “Cristo clavado por los troncos quemados” umi mbovymi ka’aguy opyta gueterivahína Paraguáipe. Ko’ã tema ryepýpe, ojapo tapépe, segunda Bienal de [[Medellín]] ([[Colombia]])-pe, pe“Cruz” Medellín-pegua, ogueromandu’ahávo cristiano Colombia-gua ojejukava’ekue. Ambue “Cruz ametrallada” ojapo imandu’ahávo chokokue ligas agrarias Paraguaigua ojejukava’ekue Stroessner dictadura aja. Iporã ñame’ẽrõ chupe imba’e tembiapo “Proceso”, ndai’jaravoiva, oĩva opa hendápe, ojoajuhápe película, ta’anga, ñahendúva, ojeporúvas metralla ndive ha ojeporúva heta jey “Kurusu” ramo.
 
Hembiapokuehína pe monumento “A los héroes del Chaco” oĩva puerto Paraguaypeguápeg̃, “María Auxiliadora” ra’anga, ocho metro y medio ijyvatéva, ojejapóva acero inoxidable, ha avei monumento “Exalumnos del Colegio de San José muertos en la Guerra del Chaco”-pe ĝuarãg̃uarã, quebracho-gui ijapopyre.
 
== Ambue hembiapokue==