Hirochíma ha Nagasáki ojekapupárõguare

Hirochíma ha Nagasáki ojekapupárõguare, oiko karai Harry S. Truman, Tetãvore Joapykuéra rendota, oityka rire mokõi tembipu mboka guasu Hapõ mburuvi ári. Upe niko oiko ára 6 ha 9 jasypoapy ary 1945-pe, táva Hirochíma ári peteĩháme ha upéi Nagasáki ári, upe rire Hapõ ndaipu'akái ñorairõme ha oñeme'ẽ, upéicha opákuri Ñorairõ Guasu Mokõiha. Poteĩ jasy aja, Tetãvore Joapykuéra oity mboka Hapõ tavakuéra ári, upe rire oity ku tembipu mboka guasu héra Little Boy táva Hiroshima ári arakõime[1] 6 de agosto de 1945,[2] ha upéi ombokapu ku mboka guasu héra Fat Man táva Nagasáki ári arapópe, 9 jasypoapy. Amo 105 000 térã 120 000 tekove omano ha 130 000 tekove hasyite, ojekapupa rire.[3][4][5] Ko'ãga peve, ã jekapupa añónte niko tembipu mboka guasu jeporu oporojuka hag̃ua.[6]

Hirochíma ha Nagasáki ojekapupárõguare
Paraguasu Py'aguapy ñorairõ oiko aja Ñorairõ Guasu Mokõiha

Arai urupéicha ojehechákuri ho'a rire mboka guasu
Hirochíma (asu) ha Nagasáki ári (akatúa )

Arange 6 ha 9 jasypoapy 1945
Tenda Hirochíma ha Nagasáki, Hapõ
Koondenáda 34°23′41″N 132°27′17″E / 34.39468002, 132.45462036


Coordenadas: 34°23′41″N 132°27′17″E / 34.39468002, 132.45462036
 y 32°44′59″N 129°52′35″E / 32.749638888889, 129.87625


Coordenadas: 32°44′59″N 129°52′35″E / 32.749638888889, 129.87625
{{#coordinates:}}: no puede tener más de una etiqueta principal por página
Ipaha Umi Oñoirũva ipu'aka
Consecuencias Hapõ mburuvi oñeme'ẽ ha opa Ñorairõ Guasu Mokõiha
Oñorairõva
Tetãvore Joapykuéra
Manhattan Rembiaporã:
Tavetã Joaju
Kanatã
Hapõ mburuvi
Mburuvicha Ñorairõha
William S. Parsons
Paul W. Tibbets, Jr.
Charles Sweeney
Frederick Ashworth
Shunroku Hata
Unidades militares
Distrito Manhattan: 52 ñorairõhára
509th Composite Group: 1770 ñorairõhára
Aty mokõiha:
Hirochíma: 40 000
Nagasáki: 9000
Bajas
20 ñorairõhára Hiroshima:
  • 20 000+ ñorairõhára omanóva
  • 70 000-146 000 tavaygua omanóva

Nagasaki:

  • 39 000-80 000 omanóva
Opa: 129 000-246 000+ omanóva
[editar datos en Wikidata]

Manhattan Rembiaporã rupive, yvypóra ojapókuri mboka guasu okapúva, átomo rendyry ijapopyréva. Mokõi umi mbokágui ojapo hikuái upe tembiaporãre. Oñembohérakuri mboka peteĩha Little Boy, ha ojeitykasékuri Hirochíma ári, upe ambuéva oñembohéra Fat Man, ojeity hag̃ua Nagasáki ári.[7] Umi tembipu mboka guasu oipurúva tumingue'a rendyry (energía atómica) imbareteveite mboka okapúva ambuévagui, ha ombyaiveite avei.[8] Upe guive, araka'evéma yvypóra ndoipuru jeýi mboka umícha oñorairõvo.

Amo ary 1945 ipahápe, oñeimo'ã 166 000 tekove omano Hirochíma távape ha 80 000 Nagasáki-pe ho'a guive umi mokõi mboka guasu,[9] amo 246 000 omanóva, ojeipapárõ, hákatu ojeikuaa 120 000 omanónte umi ára mboka guasu ho'a. Umi omanóva apytepe, 15 térã 20 % omano hasyitégui randipytu (radiación) oporojukáva rupive.[10] Upe guive, hetáva umi omano huguy iñakytã'aívagui (leucemia) (231 tekove) ha opaichagua akytã'ai mba'asy ambuéva (334 tekove), umi hasýva ijágui hetére randipytu osẽva mboka guasúgui.[11] Ã mokõi távape, umi omanóva hetakue tuichavéva ha'e akue tapichakuéra ndaha'éiva ñorairõhára.[12][13]

Ohasa rire 6 ára Nagasáki ojekapupa, 15 jasypoapy aja, Hapõ mburuvi oñeme'ẽ ha omomarandu ndaipu'akái Ñorairõ Guasu Mokõihápe, upéva hekópe oñemoĩkuri kuatiápe ára 2 jasyporundy. Hapõ oñeme'ẽvo, opáma paraguasu Py'aguapy ñorairõ, ha upéicha avei, Ñorairõ Guasu Mokõiha opa. Hapõ daipu'akáigui, oike ijyvy apekuépe Tetãvore Joapykuéra ha umi iñorairõhára irũ —ha oipytyvõ avei chupe tetã Autarália, Índia, Tavetã Joaju ha Selánda Pyahu— ha Hapõ ojeheko me'ẽ va'erã umi Mbohapy Tekorã rupive, he'íva Hapõ ndaikatúi oreko, ojapo térã omoinge mboka guasu oipurúva tumingue'a rendyry ijyvýpe.[14]

Ta'anga jehaijey

Mandu'apy jehaijey

  1. Rezelman, David; F. G. Gosling y Terrence R. Fehner (2000). «The atomic bombing of hiroshima». The Manhattan Project: An Interactive History. Departamento de Energía de los Estados Unidos. Archivado desde el original, el 24 de junio de 2010. Ojehechákuri árape: 8 de abril de 2009.
  2. Adams, 2000.
  3. The Atomic Bombing of Hiroshima.
  4. The Atomic Bombing of Nagasaki.
  5. The Atomic Bombings of Hiroshima and Nagasaki.
  6. Hakim, 1995.
  7. Browne, Ryan. «Why did the U.S. bomb Hiroshima?», CNN. Ojehechákuri árape: 2018-03-13.
  8. "Atomic bombs - WWII." History. Nuoroda tikrinta 12 April 2013.
  9. «Frequently Asked Questions #1Archive copy». Radiation Effects Research Foundation. Archivado desde el original, el 19 de septiembre de 20072007-09-19. Ojehechákuri árape: 8 de abril de 20092021-03-24.
  10. Harry S. Truman Library & Museum. U. S. Strategic Bombing Survey: The Effects of the Atomic Bombings of Hiroshima and Nagasaki. 19 de junio de 1946. 2. Hiroshima., página 22 de 51.
  11. «The somatic effects of exposure to atomic radiation: The Japanese experience, 1947-1997» (en inglés). Ojehechákuri árape: 25 de abril de 2009.
  12. Hiroshima Peace Memorial Museum, 1999.
  13. Mikiso, 2001.
  14. Koizumi, Junichiro (6 de agosto de 2005). «Address by Prime Minister Junichiro Koizumi at the Hiroshima Memorial Service for the Hiroshima Peace Memorial Ceremony». Prime Minister of Japan and His Cabinet. Ojehechákuri árape: 8 de abril de 2009.

Joajuha jehaijey