Eusevio Ajala (Paraguái)

(Ojegueraha jey Eusebio Ayala (Paraguái) guive)
Eusebio Ayala
Eusebio Ayala
[[Image:|270px]]
'
Tetã Paraguái
Tetãvore Cordillera
Távayguakuéra 20.843 ava
Ape távagui 338 km²
ISO
Yvatekue m
Koordinasion 24°50′25″S, 56°30′57″W (G)

Eusebio Ayala ha’e peteĩ tetãvore’i opytáva tetãvore Cordillera, Paraguái-pe. Opytã 72 km rupi Paraguaygui, Ha’éva Tetã Paraguái myakãha.

Ko táva opyta arroyo Piribebuy re’ýpe ijakatúa gotyo, ha ko’águi osẽ tapekuéra ohóva ko tetãvore ryepy ha okagotyo. Herakuãitéva ojejapohaguére upeoje’usetéva chipa Barrero ha avei opytahaguére ko’árupi upe ñu hérava Acosta Ñú, ojejukapahaguére mitãnguéra ñorairõguasu Guerra contra la Triple Alianza (1865/1870) ramo guare.

Superficie jehaijey

Ko tetãvore’i korapy oguereko 338 km², ha oikove ipype 20.843 tapichakuéra rupi, ha ko’ãva apytégui 40% rupi oikove távakuéra rupi. Jajuhu 67,22 tapichakuéra km 2-pe.

Municipio jehaijey

Táva Eusebio Ayala ofunda va’ekue karai Gobernador Carlos Morphi ary 1770 ramo ha ombohéra va’ekue upéramo Barrero Grande. Ymave oñembohéra va’ekué San Roque y Barrero Grande. Ko’ãgãgua intendente ha’e karai Néstor Fabián Delgadillo Díaz, ANR gua, omandátava ary 2006 guive 2010 peve.

Hembiasakue jehaijey

Ñorairõ guasu batalla de Acosta Ñu, oiko va’ekue 16 jasypoapy ary 1869 ramo. Paraguái ejército va’ekue uperamo 3.500 mitãmimi oñorairõ va’ekue 20.000 kuimba’ekuéra umi ejército ou va’ekue ñande ári. Umi jajukapaguasu oiko va’ekue umi árape rupi, ojeguerekóva katupyry ijojaha’ỹva ramo, upe ára ojegueromandu’a mitãkuéra ára ramo Paraguáipe.

“Los niños de seis a ocho años, en el fragor de la batalla, despavoridos, se agarraban a las piernas de los soldados brasileños, llorando que no los matasen. Y eran degollados en el acto," ohai upe tembiasakuére ohaíva brasileño Chiavenatto.

“Escondidas en la selva próxima, las madres observaban el desarrollo de la lucha. No pocas agarraron lanzas y llegaron a comandar un grupo de niños en la resistencia. Finalmente, después de un día de lucha, los paraguayos fueron derrotados”, he’i avei.

“El Conde D’Eu, el comando de la guerra,.... después de la insólita batalla de Acosta Ñu, cuando estaba terminada, al caer la tarde, las madres de los niños paraguayos salían de la selva para rescatar los cadáveres de sus hijos y socorrer los pocos sobrevivientes, el conde D’Eu mandó incendiar la maleza, matando quemados a niños y madres”, ombojoapy.

“Mandó hacer cerco del hospital de Peribebuy, manteniendo en su interior los enfermos –en su mayoría jóvenes y niños– y lo incendió. El hospital en llamas quedó cercado por las tropas brasileña que, cumpliendo las órdenes, empujaban a punta de bayoneta adentro de las llamas los enfermos que milagrosamente intentaban salir de la fogata. No se conoce en la historia de América del Sur por lo menos, ningún crimen de guerra más hediondo que ese,” he’i avei Chiavenatto.

Economía jehaijey

Eusebio Ayala, ha’e tetãvore’i oñemba’apohápe kokuépe ha avei ojejapo upe chipa, oje’usetéva ñane retãme. Avei oñemba’apo mymbakuéra ñemoñáme, ha oguereko vaka, kure, kavaju ha avei ovecha.

Kokuépe katu oñeñotỹ avati, mandyju, mandi'o, takuare'ẽ, petỹ, kumanda, ka'a, café, yvakuéra, ha avei oñeñotỹ parral.

Ko táva Eusebio Ayala-pe ojejapo upe tembi’u oje’usetéva chipa, oje’úva cocido hakuporã ndive. Avei ko’árupi jajuhu ojejapoha hi’upyrã manduvígui, ikatuhápe jajuhu heta hi’upyrã ojejapóva ko kógagui ha’éva mbujape, mba’e he’ẽ ro’ysã umía.

Herakuã porãva chipa Barrero jehaijey

 
Chipería en Eusebio Ayala

Ramón Ayala, ha’e tekove ymavéva ou va’ekue oiko ko táva Eusebio Ayala-pe, ha ha’e pe omoñepyrũ va’ekue ko tembiapo omoherakuãva ko mba’e ñane retã ha avei tetã ambuekuéra rupi. Oñemomba’éjeývo iñemoñarekuéra rembiapóre chipa apo rehegua, tembi’u ojejapóva avati ha aramirõ mandi’ogui, karai Ramón Ayala oñepyrũ omba’e ñemu ko tembiapóre ary 1970 guive, omoñepyrũ ko tembiapo peteĩ mba’ruguata’ípente oguerekóva ñe’ẽ hatãha, upéicha oje’ói oikuave’ẽvo ko hi’upyrã Paraguay peve.

Heta tapichakuéra jajuhu ko’arupi omba’apóva ko tembi’u apópe, oñemoĩva ko Ruta II Mariscal José Félix Estigarribia pukukue javeve.

Población jehaijey

Umi heñói ha omanúva apytépe na iñambueguasúi ko’árupi ko’ã ára rupi.

Ko’ãrupi jajuhu 20.843 oikovéva; ko’ãva apytépe hetave ojeiko okahára ha avei hetamive kuimba’ekuéra.

He’íva mboýtapa tapichakuéra jajuhu:

  • Ary 2009 ramo guarã jajuhúta 23.003 tapichakuéra ko’á´pe, ãva apytégui 12.201 kuimba’e ha 10.802 kuña.

Geografía jehaijey

Ko tetãvore’i Eusebio Ayala, opyta Sur gotyo tetãvore’i Cordillera-pe.

Ikorapy jehaijey

Eusebio Ayala korapy ohupyty:

Tapekuéra rehegua jehaijey

Ko tetãvore’i Eusebio Ayala-pe ikatu ñaguahẽ Ruta II Mariscal José Félix Estigarribia rupi ha’éva tape ojeipuruvéva, ikatu avei jaipuru I tetãvore Paraguari rupi.

Tapekuéra ko’arupigua ikatu jaipuru opa árape. Tapekuéra koárupi gua ha’epáma asfaltado, ijita térã ijitara’ỹiva. Tapekuéra ohasáva tava’ikuéra rupi katu oñeñangareko meme ikatu haguãicha ojeipuru ojeguata haguã mba’yruguatakuérape.

Oguereko telefonía digital, radiokuéra ha avei repetidora umi canalkuéra TV rehegua.

Ykuéra rehegua jehaijey

 
Arroyo

Koárupi ohasa ko’ã arroyo-kuéra:

  • Aº Tacuatí
  • Aº Ropé
  • Aº Piribebuy, ko Aº Rope ndive ojohupytyháre ojapóva peteĩ y jepo.
  • Aº Yuquyry
  • Aº Paso Malo

Clima jehaijey

Ko’árrupi ndahakuetéi ha nahe’õi, mbyry’aikue 22 °C rupi, ro’yvérõ oguejy 3 °C, ha hakuvérõ 40 °C ohupyty. Ama ko’árupi ohupyty 1.536 mm, ome’ẽva 153 mm peteĩ jasy javeve. Jasykuéra oky’iveha ha’e jasyteĩ ha avei jasyapy.

Demografía jehaijey

Jajesarekórõ tapichakukéra oikovéva ko tetãvore’ípe jajuhu 56,05% ojeikove okaháre.

Principales indicadores socio – demográficos:

  • Tapichakuéra ndohupytýva gueteri 15 ary, 35,0%.
  • Mboýpa kuñakuéra imemby, 2,7 mitã.
  • Tapichakuéra nomoñe’ẽ ha ndohaikuaáiva haipyre 5,9%.
  • Tapichakuéra omba’apóva sector primario rupi, 30,7%.
  • Tapichakuéra omba’apóva sector secundario rupi, 19,4%.
  • Tapichakuéra omba’apóva sector terciario rupi, 48,7%.
  • Tapichakuéra omba’apóva kokuépe 30,5%.
  • Ogakuéra oguerekóva electricidad, 90,4%.
  • Ogakuéra oguerekóva agua y potĩ, 56,5%.

Mba’éicha ikatu ñaguahẽ jehaijey

Ñasẽrõ Paraguaýgui, jaju Ruta II Mariscal José Félix Estigarribia rupi, ñaguahẽ meve táva Ka'akupé-pe ha jajuve jajúvo ko tapére ñaguahẽ meve táva Eusebio Ayala peve opytáva 72 km táva Paraguaýgui.

Referencias jehaijey

  • Publicaciones del semanario “Tiempos del mundo”.
  • Geografía del Paraguay.
  • Che Retá Paraguay.
  • Datos del la DGEEC.
  • Genocidio Americano. La guerra del Paraguay. Juan José Chiavenato. Carlos Schauman Editor, Asunción, 1984.

Enlaces externos jehaijey