Facundo Machaín (1845-1877) ha’eva’ekue peteĩ Tetã Mburuvicha Guasu oisambyhyva’ekue Paraguáipe. Sapy’amínte omyakã tetã, upérõ ambiente político oñemomba’eguasu.

Facundo Machaín
Período de gobierno - República del Paraguay: 31 jasypoapy ary 1870
1 jasyporundy ary 1870
Mboyve: Cirilo Antonio Rivarola
Hekovia: Triunvirato
Ára o’arahecháha: 26 jasypateĩ ary 1845
Tenda heñóiha: Paraguay
Ára omanóha: 29 jasypa ary 1877
Tenda omanóha: Paraguay
Profesión: Mbo’ehára

Hekove jehaijey

Facundo Machaín Recalde ha’e abogado ha político paraguayo. Heñói tavaguasu Asunción ha’éva 26 jasypateĩ 1845 jave. Oñemoarandu Chile-pe, Universidad Central-pe omohu’ã derechoe. Oiko chugui mbo’ehára, pe cantor argentino Andrés Bello imbo’ehárakue. Ojeiporavo ichupe oisãmbyhy haguã tet0Ò orekorõ 25 ary Tetã Paraguái oisãmbyhy haguã. Itúva karai José Serapio Machaín y Zavala ha isy kuñakarai Clara Recalde y Machaín. Omendava’ekue Clara Recalde ndive, ndaipehẽnguéi hikuái.

Ijoyke’ykuéra Esteban, León, Raymundo (omendáva Clara Recalde ndive, iryke’y Facundo viuda), Josefa, omenda Federico Zorraquín; Francisca, omenda Alberto Robinson; Emilia ha Serapio Machaín rehe. Facundo Machaín ha’e paraguayo omoñepyrũva oñe’ẽ plaza pública-pe ha ombojurujái tavayguakuérape personalidad ohechaukáva pe he’ívape, mitãpyahu arandu ha kuaandy renyhẽ oipysóva. Oñanduháicha José Segundo Decoud, ikatupyryeterei ha oreko don de orador, pero ndaha’éi osyryrýva jeháipe.

Ojuka hikuái ichupe oimévo ka’irãme ha’e voi umi tekove oñangarekóva upépe voi omotenonde ko ma’e vaiete, heta mandu’a oĩ k káso rehe ojeheróva célebre masacre cárcel pública, 29 jasypa ary 1877jave, rekóvo 32 ary. Imano ogueru ñembyasy ojeipysóva sociedad pukukue. Oje’éva niko pe jehai paraguái ohóha peteĩ mbo’ehára arandu ha ikatupyrýva.

Paraguaýpe oime peteĩ tape ogueraháva héra. Oiméva barrio Mariscal Estigarribia-pe Asunción.

Sapy’ami oisãmbyhy jehaijey

Gobierno Triunvirato mbykymi oisãmbyhy tetã. Jasypo 1870 orenunsia peteĩ triunviro, José Díaz de Bedoya, ha 31 jasypoapy 1870 ojapóva upéva Carlos Loizaga. Upéva rehe, Antonio Rivarola opyta cesado Asamblea Nacional Constituyente. O deklarávo caduco gobierno provisorio ha omoheñóivo presidencia provisional de la República Asamblea Nacional Constituyente-pe, Machaín ojeiporavo, 37 vóto 5 ombotovéva, omyakã haguã upe cargo. Paraguáipe ka’aruete iporãvape, 31 jasypoapy 1870 jave, ojupíva vóto rupive: “Ohúra Ñandejára ha Tetãme, omoañetétaha jerovia rupive Mburuvicha rembiapo ha omoañetévo opáichagua disposición osẽva Soberana Convención Constituyente-gui”. Ha’e omotenonde peteĩha línea tembiapo reorganización República-pe. Péva 12 aravo rire peteĩ complot omopu’ãva Cirilo Antonio Rivarola, oipytyvõva ichupe fuerza aliada-va, oity poder-gui oisãmbyhy mboyve, ko’ẽmbotávo 1 jasyporundýpe1870 jave. Upe pyharépe, Rivarola ojúpi hekovia, peteĩ acto olegitimáva Asamblea Nacional. Omoirũ ichupe vicepresidente ramo Cayo Miltos, omanó ha hendaguépe oikeSalvador Jovellanos. Péicha oñemotenonde peteĩha golpe de Estado tetã Paraguáipe posguerra mboyve.

Ñemoarandu ha hembiasa política-pe jehaijey

Oñepyrũ oñemoarandu Paraguaýpe,upéi ohasa Chile gotyo, ko’ápe oñemoarandu derecho-pe. Ou jey tetãme Guerra de la Triple Alianza oñemohu’ã potaitévo.

Ojeporavo miembro Superior Tribunal de Justicia ramo ary 1872 jave ha, oisãmbyhývo tetã Juan Bautista Gill, oike cancillería nacional, ko’ápe ojepytaso hembiapópe, ha’éva defensa de los derechos paraguayos Chaco rehe. Ha’eva’ekue Cerro presidente “Gran Club del Pueblo” ha oime avei Asamblea Nacional-pe, péva convencional ramo parroquia de La Encarnación-me. Péicha 27 de agosto, Convención oiporavo ichupe comisión redactora del proyecto de Constitución miembro ramo, ointerveni porãiterei, Asamblea-pe oiko orador chugui.

Ary 1876, Guerra de la Triple Alianza rire, oimeva’ekue, canciller argentino Hipólito Yrigoyen ndive, upe Tratado de Límites ohenóiva Machaín–Yrigoyen.

Omotenondel periodismo ha’e avei mbo’ehára ha oiko chugui sambyhyhára omoñepyrũva Colegio Nacional de Asunción ñemboguata, de segunda enseñanza, ko’ágã ndaiporivéima. Omopu’ã institución jey ohechaukáva episodio vaiete ojekukáha presidente Juan Bautista Gill-pe. Oñehendúvo mbokapu ñepyrũ, péva peteĩ balcón ome’ẽva calle Libertad gotyo (ko’ágã Eligio Ayala) he’íva: “Ojuka hikuái presidente-pe”.

Ary 1877 jave oike banca-pe péva defensa jurídica umi oje’éva ojukáha Gill-pe. Pasiones políticas, péva gestión profesional ko’ã mba’épe, omoĩva víctima ramo. Oĩva ka’irãime. Hendive koty’ípe oime umi ha’e odefendéva, ko’ãva mbytépe comandante José Dolores Molas, karai tetã epopeya-gua. Ccomandante Molas ha’e pe omondýiva ygápe, pyhare 1º jasyapy 1868 jave.


Tenondegua:
Cirilo Antonio Rivarola
Presidente de Paraguay
Facundo Machaín

1870
Riregua:
Cirilo Antonio Rivarola

Mombe’uha jehaijey

  • Los presidentes del Paraguay. Raúl Amaral
  • Manuel Franco. Un gobernante ejemplar y austero. Juan Samaniego
  • Historia de la cultura del Paraguay. Víctor Ayala Queirolo

Enlace externo jehaijey