Diferencia entre revisiones de «Huã Natalicio González»

Contenido eliminado Oñembojoapy marandu
Sin resumen de edición
Jehai 42:
Imitãrusúpe hi’angirũete ha’e [[Manuel Ortiz Guerrero]] ha [[Leopoldo Ramos Giménez]], hendivekuéra omotenonde “trilogía lírica” [[Villarrica]] tavaguasúpe,siglo ñepyrũme. Ko’ã angirũ mbytépe, avei, Natalicio omoñe’ẽ aranduka opaichaguáva. Ombohasa porã umi tembiapo clásico universal, ohaíva Buchner, Voltaire, Darwin, Bufón, Volney, Dante ha Spencer. Ko jepokuaa orekóva umi clásico francese rehe omoakarakúva kuri [[Nicolás Sardi]], omoñe’{e haguã ha’e imbo’ehára francés mbo’ehaópe. Ohayhueterei imbo’ehára Sardi-pe, ha’e, oipe’a chupe okẽe oike haguã biblioteca privada orekóvape. Péichaí, Natalicio heta aravo ohasa omoñe’ẽvo [[Víctor Hug]]o, [[Alejandro Dumas]], [[Gustave Flaubert]] rembiapo,ko’ã ha’e oguerohory ohaiháicha, avei [[Eugeni Sué]].
 
Ary 1914 jave oñepyrũ omoguahẽ umi marandu ñorãirõ rehegua umi campo europeo gotyo. Péicha ko arýpe, ou peteĩ mba’e omoambuetáva hekove , omano itúva. Oiko rire ko’ã mba’e, mitãrusu ombosako’i ivalíha, osẽ mboyve oikundaha itáva [[Villarrika|Villarica]] rape ohayhuetéva, ha ou [[Asunción]] gotyo, ojerovia ikuaandýre ha omokyre’ỹ ichupe kerayvoty orekóva oestudiáse medicina. Oimévo [[Paraguaýpe]], ikerayvoty ojeharu péva oñembotýgui Facultad de Medicina oipotágui [[Eduardo Schaerer]], mburuvicha upérõ.
 
== Hetã sambyhy ==