Presidente Franco
Presidente Franco
[[Image:|270px]]
Munisipalidad Presidente Franco-gua
Tetã Paraguái
Tetãvore Alto Parana
Távayguakuéra 68.242 ava
Ape távagui km²
ISO
Yvatekue 184 m
Koordinasion 25°22′00″S, 54°45′00″W (G)

Presidente Franco oĩ tava Paraguái retãme, tetãvore Alto Parana-me, ysyry Parana rembe'ýpe.

Héra jehaijey

Ko táva opyta ojoajuhápe ysyry guasu Paraná ha Monday, aguiete Puerto Iguazú, tetã Argentina-gui; ojeikuaa avei “Ciudad de las Tres Frontera” ramo, upépeve oguahére ko’a mbohapy tetã korapy guasu ha’éva Paraguay, Brasil ha Argentina. Oñemoi chupe kóicha karai Mburuvicha guasu Manuel Franco, rérape, omanda vaekueParaguay-pe 1918 ramo.

Hara pytu jehaijey

Ara hakue ko’ápe ha’e 21 °C rupi; ohupyty hetavérõ oguahe 38 °C peve, ha ikarapekué 0 °C peve. Amá katu ohupyty petei arye. Ko táva Alto Paraná ha’e oky hetaveha ñande retãme. Ara Ro’ype katu oi meme ysapy ha tatatina.

300px|left|thumb|Tres Fronteras Presidente Franco-pe.


Demografía jehaijey

Presidente oguereko 68.242 ava, umívagui 33.998 kuimba’e ha 34.245 kuña, he’i Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos.

Ndojeikuaa porãi rupi moõite pevépa Ciudad del Este ha Presidente Franco, avei heta hetavére avakuéra ko’ã tavakuérape, ko’ápe oi integración opaháichape: economía, educación, sanitario ha hetave mba’epe. Presidente Franco-pe oje’e avei “ciudad dormitorio”, hetavégui ko’aguakuéra ohóva omba’apo haguã Ciudad del Este-pe, ha’e rupi capital ko tetã vore Alto Paraná-pe.


Historia jehaijey

Ko táva omoheñói va’ekué 1929-pe karai Vicente Matiauda, Ciudad del Este ypyetépe. Ha’e barco-kuéra oñembojaha iñimportante véva ko jerére, kóva ojegueraha ha ojegueru haguã yvyra ha ka’a umía.

1874-pe ojedeclara municipio de tercera categoría ha 1979-pe katu ojedeclara de primera categoría. Heta ary okakuaarire ohóvo ha oñembohetavévo avakuéra, ko távagui oiko puerto cabecera umi ambue puerto kuérape, ha’eva Puerto Indio, Hernandarias, Maranguatú ha Carlos Antonio López. Ko távagui ou oiko ñemuhaguasu, ko puerto ypýrupi oike haguére hetaiterei mba’e oñevende ha ojejogua va’erã ojeguerúva puerto Encarnación- oívagui gotyo. Ciudad Presidente Franco-gui oikó avei “tavakuéra sy” ramo ko tetã vore’ipe, kóva raeve heñói rupi ko jerére. Ikorapýpe ningo opyta mokõi mba’e guasu ojehechaséva, ha’éva Monumento Científico Moisés Bertoni, de interés botánico, étnico ha histórico, ha umi iporãitéva Saltos del Monday, ára marangatu ome’éva yvypórape, oihápe estación del Tape Aviru, ko’ã rupi ojeipurúva deporte de aventura-rã.

Economía jehaijey

Héta rupi oi ko’ápe yvyra iporãva oñembo’apo haguã hese, ko jerére heta oi aserradéro yvyrakuérare oñemba’apoha. Avei heta tapichakuéra oñeñemityva soja oi ko’ápe. Industria-kuéra ramo katu, ko’ápe oi ojejapoha kamby, aceite ha oje-procesamiento avei palmito.

Turismo jehaijey

Presidente Franco ha’e petei zona hetaiteri oihápe ñana, yvyra ha mymbakuéra neporãva. Umí tenda turístico apytépe ikatu ñamoi:

300px|thumb|Tupao Presidente Franco-pe

  • Saltos del Monday: Ha’e petei espectáculo natural neporãmbajepéva ijihistoria pukumíva, ko’ape umi ava guaraní prehispánico rape pytu’uha kuri ko’ápe. Ko’a salto oguereko 40 metro ijyvatekue ha oiko mbohapy ypypuku guasu je’agui, avei ojapóva mbohapy y je’a michivéva ho’ava ysyry Monday ypýpe ha’eva, ysyry guasu Paraná rehegua. Ko espectáculo iporãitéva oiko yryjúi moroti’asy hayrypýi guasu oikóva pe ysyry guasu ombetívo itakuéra ha yvyra rusu kuéra oiva ko ysyry Monday jerekuéro. Ko’ã mba’e porãita oiva ikatu ojehecha miradores ha pasarelas oñemoiva upevarã voi ko parque porãite ha ipoti’asyva ojejapo vaekue ko’ápe.

Ko parque oipuru umi turista-kuéra ko jereregua picnic, jeguata ha campamento umía rã. Ko naturaleza iporãitemi ha oguereko ñana, yvyra kuéra ha mymbakuéra ko’arupinte oiva, ombojegua ha omoporãva ko Alto Paraná región.

Oi itape guasu iporaitemíva umi turista-kuéra oñembosarái hagua rappel ha alpinismo, ojeréva hese ka’aguyete guasu ryakuã porã, avakuér aopoko’yva gueteri. Ikatu avei ojeguata tape po’ire omombykyva ysyrype oñeguahe hagua, aguiete umi y caída-gui. Ara Hakúpe katu umi y rembe’y neporãva peve heta ou oñembopiro’y hagua ara hakuvaígui umi turista kuéra.

  • Río Paraná ári, katu, ho’ahápe Río Yguazú, oi pe “Mirador”, ikatu hágui jahecha umi hito fronterizo Argentina, Paraguay ha Brasil ohechaukáva. Ikatu ojehasa pe ysysy guasu balsape oñeguahe meve Argentina gotyo.
  • Moisés Bertoni Museo, ha’e petei tenda mamove ndaipóriva, ojejapohápe tembiapo investigación, ñande Paraguái yvotyty porãre. Ko museo oñembyatyrõ ramoitehína. Ko área protegida oreko 199 hectárea ikatuhápe oñemomba’e guasu haojehecha oheja va’ekue ko karai aranduete Bertoni ñana, mymbakuéra, arandu arakueraregua, avakuéra rehegua ha hetave arandu. Opyta ysyry río Paraná rembe’ype. Ko jereje oñeñangareko petei ka’aguy rusu’i hérava Bosque Atlántico del Rio Paraná-re. Oi mimi yvu ha saltos de agua. Ojejapo avei ko’ape, investigaciones agroforestales experimentales. Avei 60% rupi ogueru hague especies vegetales ko karai arandu Moisés Bertoni. Umi tapicha Mbya oiko norte gotyo ko región-pe.

Marzo-pe ojejapo Festival de la Integración y la Hermandad en las Tres Fronteras.

Naturaleza ha educación ambiental rehegua jehaijey

Ko río Paraná, peteiva umi ipypukuvéva apytépe ko yvy ape ári, ome’e táva Presidente Franco petei ñema’e renda iporã jepéva.

Ko’ã ysury guasu porãitépe oívape ikatu ñamoive heta ysyru’i porã porã ha avei ko río Monday guasu, ho’ava Paraná-me, ogueraháva avei ysakã moroti asy oikova ichugui y jepo guasu ombotavyraíva imbaretekue ha imba’eguasukue umi tapicha ohóva ohechápe.

Ko Bosque Atlántico Interior, ymave omyenyhé va’ekue ko Alto Paraná, ojerekó guetei tuicha porã ko jerére oñangarekóva hese el Estado paraguayo, umíva apytépe oi Monumento Científico Moisés Bertoni, ja’éma haguéicha oreko mba’e hepy ijyvotytykuéra rupive oikóva ichugui mymbakuéra porã porãita ñanemba’eteéva rekoha ko’árupi.

Ko parque avei iporã jahecha haguã umi mymbaita, guyra porã porã, havei jajesareko haguã ko naturaleza-re. Ijerekuévo, ko’arupi oi irundy mbya kuéra táva. Oi 40 tribu guaraní rogakuéra oñemúva artesanía-re Museo Bertoni-rupi. 300px|thumb|left|Umi río Yguazú ha Paraguay ojojuhuhápe.

Mba’éicha ñaguahe jehaijey

Ñaguahé ko távape, opytáva 341 km Paraguaýgui, tape guasu nº II “Mcal. Estigarribia” rupi ha Ruta VII “Dr. Gaspar Rodríguez de Francia”. 7 km opyta Ciudad del Este-gui. Presidente Franco rupi katu, jahakuévo tape pavimentado rupi sur gotyo, ñaguahe Los Cedrales-pe.







Referencias jehaijey

  • Geografía Ilustrada del Paraguay, Distribuidora Arami SRL; 2007. ISBN 99925-68-04-6
  • Geografía del Paraguay, Primera Edición 1999, Editorial Hispana Paraguay SRL

Enlaces externos jehaijey