Taguato jetapa (Elanoides forficatus) ha'e hína guyra juehegua, taguato ojoguáva. Oikove ha ojejuhu chupe ñemby kuarahyreike Tetãvore Joapykuéra guive kuarahyresẽ Perũ meve ha yvate Arhentína peve avei.

 
Taguato jetapa
Tekovekuaaty ñemohenda
Tavetã: Animalia
Pehẽ'a: Chordata
Jueheguasã: Guyra
Tekovety: Accipitriformes
Juehepehẽ: Accipitridae
Juehepehẽguy: Elaninae
Jueheguaty: Elanoides
Vieillot, 1818
Juehegua: E. forficatus
(Linnaeus, 1758)
Juehegua ambuéva
Ehecha jehaipýpe
Ñe'ẽjueheguareko
  • Elanus forficatus
  • Falco forficatus
[editar datos en Wikidata]

Hete jehaijey

Ko taguato jetapa ijyvatekue hína amo 55 ha 65 cm ipukukue, ipukukue pepo pepóre amo 1,3 m niko. Taguato jetapa kuimba'e ha kuña ojojoguaite. Hague hũ ha morotĩ, ipara. Itĩ ha ipykuéra hína hũ avei. Huguái jetapáicha.

Hekoha jehaijey

Ko guyra taguato jetapa niko oikove ka'aguýpe ha yvy y hetáva reheve ha yvyramáta hetáva reheve avei. Ohaitypo yvyramáta rakãre, yrembe'y ypy. Taguato jetapa kuimba'e ha kuña ohaitypo joaju.

Heko jehaijey

Sapy'apy'a osapukái hakua mbarete; hákatu ikirirĩ meméva.

Taguato jetapa hína ho'u mymba otyryrýva michĩ ha heta tymbachu'i.

Iñemoña oiko jasyapy ha jasypo imbytépe; taguato jetapa kuña ombo'a mokõi térã irundy taguato rupi'a. Amo 28 ára rire taguato ra'ykuéra heñói, ha oheja haity amo 36 ha 42 ára ohasa rire.

Juehegua ambuéva jehaijey

Ojeikuaa oiko ko taguato jetapa juehegua ambuéva mokõi:

  • Elanoides forficatus forficatus - Yvateamérika taguato jetapa, ojejuhuhúva umu yvy yvyi ha y rembe'ýre ñemby Tetãvore Joapykuéra retãme ha yvate Méhiko-pe.
  • Elanoides forficatus yetapa - Ñembyamérika taguato jetapa, ñemby Méhiko guive Pindorama retã meve ha yvate Arhentína avei.

Mandu'apy jehaijey

Aranduka ijeporupyre jehaijey

Joaju jehaijey