Poreno rairõme ha'e niko tembiapo vaikue oiko jopyhýpe, oĩrõ peteĩva oiporeno tapicháre noiporenoséiva, ñerairõme, térã oiporeno mbaretépe tapichakuérare ne'ĩra oiporavokuaa, taha'e ha'éva imitãitérõ, ikatupyry ambuéva térã ikangyve upe oiporenoségui. Ojeikuaa porã opavave ikatu oiporavo araka'épa oiporenóta, hákatu upéva iporã mante oikóvo mokõi (térã hetave) tapicháre ojohayhúva ha ojoipotáva, ha ikatúmava oiporavokuaa mba'épa oipota. Guaraniñe'ẽme ojeipuru ko ñe'ẽ "rairõ" he'ise hag̃ua oiko poreno vai ñerairõme ha upe ohasa asýva noiporenoséivo.

Ta'anga ymaguare ohechauka poreno rairõme.

Ojehecha tenondeitépe poreno rairõme oiko upe ohasa asýva rógape, py'ỹi upe ohasa asýva oikuaa upe orairõva chupe.[1] Európape ojehecha 99 % umívagui orairõva ha'e kuimba'e ha amo 90 % umívagui ohasa asýva oiko jave poreno rairõme ha'e kuña,[2] Tetãvore Joapykuérape ojehecha amo 76 % kuñanguéragui ohasa asýva iména orairõgui chupekuéra, iñembokiha térã imenarã,[1] ha haimete opa poreno rairõme oiko mboka jeipuru'ỹ térã mbaretekue jeipuru'ỹ.[3]

Ehecha avei jehaijey

Mandu'apy jehaijey

  1. 1,0 1,1 «Myths About Sex Offenders» (en inglés). ABC News (23 de octubre de 2018).
  2. «Europa registra 215.000 crímenes sexuales al año, un tercio de ellos violaciones». El Diario (23 de noviembre de 2017).
  3. Tracy, Carol E. (5 de junio de 2012). «Rape and sexual assault in the legal system» (en inglés). Womens Law Project pág. 7.