Tajyguery

mba'ereko ñande retégui omoambuekuaáva umi ñande rekoveapỹi

Tajyguery térã hormona ha'e mba'ereko osẽva ñande rete rekoveapỹigui ha ojeiporu omomba'apo hag̃ua tekoveapỹi ambuéva. Tajyguery niko umi oikuaaukáva ñande rete pehẽngue mba'éichapa omba'apo va'erã, upéva ojapojoa ypykatu hajyguéva ndive (sistema nervioso), jepémo umi tajyguery oike ñande rete tajygue tyepývo opoíva mba'erykue ypykatúpe (sistema endocrino).[1][2]

Tajyguery ojejapo umi tajygue tyepývo opoíva mba'erykuépe (glándulas endocrinas), ko ñe'ẽ endocrino he'ise ojepoíva mba'erykue tuguýpe. Tuichamba'e ko'ã tajyguery ombohekóvo ñande rete heko.

Yvypóra rete jehaijey

Ojehechakuaa oĩha yvypóra retépe amo 50 tajyguery opaichaguágui,[3] umíva apytépe ko'ãva niko ojeikuaavéva:

  • Adrenalina: ombopya'eve ñane korasõ, ombopukuve ñane pytuhẽ rapekuéra ha omomichĩ ñande ruguy rape'i.
  • Estrógeno: ome'ẽva kuñáme hekotee ha omomba'apo iperiódo.
  • Insulina térã teteasukary: páncreas (perykã térã teteasukarupa) ryepýpe ojejapóva, oipytyvõ ñande rete toiporu porãve teteasuka (glucosa).
  • Melatonina: ñanemonge ñanembopytu'úvo.
  • Prolactina: oipytyvõ tojejapo hag̃ua kamby kuña kámame omomemby rire.
  • Progesterona: omomba'apo kuña periódo ha oipytyvõ tyeguasúpe.
  • Serotonina: ñanembohory ha ñanemboheko porãve.
  • Tajyguery ombokakuaáva: ñanepytyvõ jakakuaa porã hag̃ua, ombopuku ha omombarete ñande kangue.
  • Tajyguery ombokuaru'ỹva térã antidiurético: omba'apo ñande pitikiri'ípe ha omboheko y ha tuguy ñande retépe.
  • Testosterona: ome'ẽva kuimba'épe hekotee ha ojejapo kuimba'e rapi'ápe.

Mandu'apy jehaijey

  1. Hormones and behaviour: a psychological approach. Cambridge: Cambridge Univ. Press. 2008. ISBN 978-0521692014. 
  2. Nussey S. & Whitehead S. 2001. Endocrinology: an integrated approach. Oxford: Bios Scientific Publ. Tembiecharã:ISBN [1]
  3. Hormônios - Toda Matéria (todamateria.com.br)