Sir Winston Leonard Spencer Churchill (Woodstock, 30 jasypateĩ 1874Lóndyre, 24 jasyteĩ 1965), ojeherovéva Winston Churchill, ha'e akue peteĩ ojokuaikuaáva, ñorairõha ruvicha ha haihára Tavetã Joaju pegua. Herakuã porãite omba'apógui hetã sãmbyhyhára peteĩha ramo, oiko aja Ñorairõ Guasu Mokõiha. Mokõi jey oiko chugui Tavetã Joaju sãmbyhyhára peteĩha (1940-1945 ha 1951-1955).

Winston Churchill ra'anga.

Oiko aja ñorairõhára ramo, oho omba'apo Índiape ha Sundãme. Omba'apo avei ñorairõhára ramo Ñorairõ Guasu Peteĩha oiko aja. Herakuãite omombe'úgui arandukápe hembiasakue ha hembiapo tetã ambuévape ha mba'éichapa oiko ñorairõ upépe.[1]

Amo ary 1900 guive, oñepyrũ omba'apo hetã rekuáipe ha orekóvo 26 ary ojeiporavóma chupe omba'apo hag̃ua Amandaje rógape pe Conservative Party rupive.[2]

Ko'ágã meve, Winston Churchill herakuã porãite oparupi ha ojehecha iñaranduiteha, tuichaitépe ohenonde'águi Alemáña nási Ñorairõ Guasu Mokõihápe, ha ogueraha hetã ha tetãnguéra oñoirũva pu'akápe. Herakuã porã avei ohaikuaaitégui, iñaranduka omombe'úva Ñorairõ Guasu Mokõiha rembiasa rupive ohupyty pe Jopói Nobel Ñe'ẽporãhaipyrére ary 1953-pe. Omano hógape orekóvo 90, 1965-pe. ary Ary 2002-me, BBC oiporavo ichupe pe Tavetã Joaju retãygua tuichavéva ramo.[3]

Mandu'apy jehaijey

  1. . educacao.uol.com.br.
  2. . www.arqnet.pt.
  3. «Archive copyArchive copy». www.bbc.com. Archivado desde el original, el 2019-06-302019-06-30. Ojehechákuri árape: 2021-10-172021-10-17.

Joajuha jehaijey