Toni Ortiz Mayans

(Ojegueraha jey Antonio Ortiz Mayans guive)

Antonio Ortiz Mayans, heñói Asunción, capital de la República del Paraguái, 20 jasypoteĩ 1908 jave péicha he’i ha’e, hembiapo omoñepyrũ ñe’ẽpoty, “Los Amigos”, omoherakuãva revista centro de estudiantes Colegio Nacional de la Capital pe uperõ guare ha’e temimbo’e ha orekóma hikuái peteĩ editorial hérava “Minerva”, símbolo cultura Griega.

Antonio Ortiz Mayans
Téra teñõikuaAntonio Ortiz Mayans
Teñõi 20 jasypoteĩ 1908
Paraguaýpe, Paraguái
Mano 7 jasypo 1995-pe
Buenos Aires, Argentina
Nacionalidad Paraguái
Tembiapokue “Burrerita”

“Nuestra vieja casa” “Zorazábal”

Tembiasakue jehaijey

Ohai ha avei compositor, oñemoarandu porã, péicha estudio universitario omotenonde Facultad de Derecho-pe ha oipyhy avei kuatiaatã Periodista ramo, péva 18 ary omboguata corrector diario la Razón ha 7 la Nación Buenos Aires-pe, péicha avei ojeguerohory música folclórica paraguaya apópe, pèva ombokatupyrýve ichupe omohendávo purahéi Burrerita, Pasionaria ha hetáve tembiapo.

Ohupytývo 20 ary omoherakuã peteĩ aranduka ñeépotýpe, “Cuantos Nuevos”, ohaíva Ñe’ẽporãhaipyrére, omba’apóva omano meve, péicha hembiapo “Zorazábal su vida y su Obra” avei “Gran diccionario Castellano – Guaraní”, ojeporúva mbo’ehao rupi ko’àgã peve.

Ohaihu jehai ha nomboykéiva, omba’apo péva rehe àra ha pyhare ha omopyenda tavaguasu porteña-pe hekove, ko’àpe oiko ha omba’apo ha pèva ombokatupyry ichupe ombosako’íva jehai, ha pèicha corrector ramo umi kuatiahaipyre tuichavéva orekóva Argentina, diario La Nación ha La Razón.

Antonio Ortiz Mayans omano Buenos Aires-pe, 7 jasypokõi 1995 ha péicha hembiapo ñe’{epotýpe ohupyty opáichagua tembiapo ñemomorã umi tetã: Uruguay, Estados Unidos, Bolivia ha Argentina, péva ombojoja ijopói ha oñemomba’eguasúva cultura paraguaya-pe.

Tekove Pyahu jehaijey

Heta mba’ère, ñane retãguáva oho Plata tavaguasúre ha oikuaa upèpe década 30 guive; umi kuimba’e arandu ohóva ojeheka Buenos Aires gotyo.

Ohekávo tekove porãve hembiapópe, omboguata porãvévo ikuaandy. Oike colonia intelectual oimehñape kuimba’e ha kuña katupyry opa tendágui oguahẽva; upéicha ojojuju Hérib Campos Cervera, Eladio Martínez, Félix Pérez Cardozo, Agustín Barboza, Mauricio Cardozo Ocampo.

Ko’ã tavaygua ojoaju arte ndive,omopyenda Sociedades Argentina de autores y Compositores (SADAIC).

Antonio Ortiz Mayans omboguata hi’arandupy confrontación boliviana paraguaya, he’háicha umi temimbo’e casa de gobierno rovái, péva 23 jasypa 1931 jave, omondóva guardia presidencial, pévagui ha’e oñemomombyry ko tetã ohayhuetéva ha’éva Paraguái.

Heta mba’e oiko rire 23 Jasypa 1931, omotenondéva umi temimbo’e Colegio Nacional de la Capital péva palacio de gobierno rovái, omyakãvo upérõ ko República, José Patricio Guggiari péva omomýi umi mba’e añetéva odefendévo territorio chaqueño oipotaitéva umi boliviano, pèva osë sarambípe ha hetaiterei mitãrusu omanóva ha ñembyasy’ỹme onbokapu óga gubernamental rovái, upérõ Antonio Ortiz Mayans okañy ha oho ojeexilia Argentina gotyo, omano meve, omba’apo ñe’ẽpoty apópe, ombo’e, ohai ha omyatyrõ kuatiahaipyre.

Arake’eve ndahesarái Paraguái rapo orekóvagui, hekove, mborayhu tetã rehe ha jepiguàicha umi jerovia ha jepokuaa omombe’ùva hembiapópe, péva género ñe’ẽpoty, ñoha’anga avei prosa ombokakuaavéva patrimonio cultural.

Osẽvo tetãgui oho Buenos Aires-pe, pèicha hetaiterei tembiapo purory oñemoĩva ichupe.

Ohupytýva medio periodístico capital del Plata-pe, 18 ary oimeva’ekue corrector de pruebas diario “La Razón” ha 7 ary “La Nación”-pe.

Ortiz Mayans rembiapópe ojehecha hi’akãreñói ha ñe’ẽporãhaipyre, aranduka haihára ramo, ñoha’anga ha ojeporeka umi mba’e oikotevẽva ñe’ëme, ha’eháicha tai omomabuéva purahéi, ipúva ha oguahẽva ñe’ã meve iñirũnguérape, ohasáva ambue tendáre.

Ohasa ambue ára Paraguáipe, hetã, ombohasáva techaga’u ha ohejáva política káusa rehe. Ou mbohupárõ ary 1982 jave, oñemomba’e guasu ha ojeguerohory ichupe umi festival del Lago Ypakarai omotenondéva, upe arýpe purahé, jeroky ha ñe’ẽpoty ñemoherakuã yvypóra mbytépe

Hembiapo jehaijey

Heta género literario-pe oike, omba’apo Peteïha “Gran Diccionario Castellano – Guaraní” rehe, oguuahẽva público peteĩha edición 1933 jave, péicha hembipotápe, orekóva togue ha 5.000 ñe’ẽ, orekóva ha omongakuaáva umi ñe’ẽ ediciones oúvape.

Ojepói jey 1935, 1937, 1941, 1945, ha péva 1954 arýpe, peteĩ compendio gramatical, 1959, 1961, 1962 ha décima edición ary 1973 jave, “oñemomba’eguasu ha opavave oguerohory, péva orekógui 12.240 ñe’ẽ guaraníme, 32.920 español ñe’ẽ ha umii ñe’ẽ oñemoĩivéva ipype”, péicha he’i Roque Vallejos ko tembiapóre.

Ohai umi ñoha’anga: “Nuestra Vieja Casa”, mbohapy aty peh*eme ha “Amaos los Unos a los Otros” avei heta mba’e ohaíve. Péicha ùmi obra editada ha’e: “Cantos Nuevos”, oñe’ẽ ñepyrũmbýva Dr. Rafael Oddone, oeditáva 1930 arýpe, “Zorazábal, su Vida, sus Obras”, versión española Julio Correa mba’éva “Ñanemba`era`y”, “Tataindy nde pyharépe”, “Evocaciones de Asunción” ha 1977 arýpe, “Voces Añoradas”.

Ñe’ẽpoty oñembopurorýva jehaijey

Omoñepyrũva hembiapo ñe’ẽpotýicha “Burrerita” he’íva ijehaípe “No Despunta aun el alba cuando inicias tú la marcha y al mercado te diriges a llevar mba`erepy, no haces caso de la lluvia ni te importa si la escarcha, solo pueden depararte el dolor de un mba`asy”, kóva omoherakuãva Ortiz Mayans ha ipurahéi ha purorýpe omba’apo arpista Félix Pérez Cardozo, Demetrio Ortiz, Luis Alberto del Paraná, Emigdio Ayala Báez, Remberto Giménez, Herminio Giménez ha Florentín Giménez, ha umívape guarã ohai ha omoĩva hikuái purory: “Pasionaria”, “Burrerita”, “Bajo el Cielo del Paraguay”, “Asuncena”, “Kykyo”, Francisco Alvarenga opurahéiva, ha hetave hapicha.

Bibliografía jehaijey

  • Sonidos de mi Tierra.